Oko 2 000 hektara zemljišta uništi se svaki dan upotrebom soli, prema studiji UN-a. Tjedno je to prosječno veličini nešto manjoj od Manhattana.
Ukupno je 25 milijuna hektara plodnog zemljišta izgubljeno razgradnjom soli, samo u posljednjih 20 godina čak 18 milijuna.
Suha područja, područja s navodnjavanjem zemljišta bez prirodne odvodnje su u najvećem riziku.
Solju zasićena zemljišta pojavljuju se u suhim i polusuhim područjima, gdje su oborine premale, čime se tlo ne ispire. Ovo se događa u područjima gdje se provodi navodnjavanje bez prirodnog ili umjetnog sustava odvodnje.
Stručnjaci sugeriraju sadnju više stabala i usjeva tolerantnih na sol. Kopanje drenaža u rizičnim područjima također mogu pomoći.
25 zemalja je pogođeno degradacijom soli, pri čemu su u najvećoj opasnosti ova područja:
-Aralsko jezero, središnja Azija
-Područje rijeka Ind i Ganges, Indija
-Rijeka Ind, Pakistan
-Žuta rijeka, Kina
-Područje rijeke Eufrat, Sirija i Irak
-Područje rijeka Murray-Darling, Australija
-Dolina San Joaquin Valley, SAD
To već ima utjecaja na poljoprivrednike, oštećena zemljišta negativno utječu na prehrambene usjeve.
Koliko sol može biti opasna u većim količinama svjedoči primjer Kanade. Tamo se sol koristi za tretman cesta pod ledom u zimskim mjesecima, ali i ljeti da bi se spriječilo zadržavanje prašine.
Petogodišnje istraživanje, provedeno od Kanadske meteorološke službe, pokazalo je da korištenje soli u “dovoljnim” količinama, dovodi do opasnosti po životinje, biljke i vodene ekosustave.
Naslovna foto: Flickr/Alex
